Da bi Zajednica srpskih opština bila formirana potrebno je da Brisel izvrši pritisak na Prištinu, kaže za RTS direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić. Ističe da se od političkih varnica koje upućuju prištinski predstavnici Beogradu ne živi i da politički sporazumi ne mogu da budu plod naknadne mašte.
Komentarišući izjavu kosovske ministarke zadužene za dijalog sa Beogradom Edite Tahiri koja je rekla da će Srbija morati da izbaci Kosovo iz ustava prije ulaska u EU, Đurić je rekao da Priština treba što prije da unese Srbiju u pokrajinski ustav, jer je to jedini način da bude predstavljena u međunarodnoj zajednici.
– Kao što znamo, nijesu član ni Ujedinjenih nacija, ni drugih međunarodnih tijela, osim onih u koje su se prošvercovali i u kojima su i inače članovi teritorije koje nijesu suverene države – rekao je Đurić za Dnevnik RTS-a.
Smatra da je riječ o neozbiljnoj političkoj varnici i nečemu što ne doprinosi normalizaciji odnosa.
Kosovski ministar Enver Hodžaj je prije dva dana rekao da će Beograd i Priština za dvije godine krenuti u demarkaciju granica.
– Uz dužno poštovanje prema legitimno izabranim predstavnicima kosovskih Albanaca mi smo već gospodina Hodžaja okvalifikovali najmaštovitijim političarem u regionu. Granica između Srbije i naše južne pokrajine uz pristanak Beograda – to je nešto na šta čitav srpski narod, a kamoli bilo ko od naših političkih predstavnika nikada ne bi pristao – istakao je Đurić, dodajući da to neće biti tema dijaloga u Briselu.
– Uprkos neozbiljnim političkim varnicama koje stalno dolaze iz Prištine, ovaj dijalog ima veoma važnu i korisnu ulogu. Dok god se razgovara tenzije na terenu su niže nego što bi bile. Koliko god da ima incidenata i problema i koliko god da je narod izložen pritiscima, dok god se razgovara manje su šanse da bude nasilja širih razmjera i ipak ima nešto manje problema nego što bi bilo da se ne razgovara – rekao je Đurić.
Na stolu u Briselu sledeći put će se naći primjena postignutih sporazuma, kao i odnosi sa pokrajinskim institucijama u granicama onoga što su okviri srpske politike, a to su, kaže Đurić, očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta naše zemlje.
– Kako da u tim okvirima odnosi budu što bolji – smatram da je to u interesu i Srbima i Albancima, bez obzira na neslaganje oko statusa – rekao je direktor Kancelarije za KiM i istakao da postoji široko polje o kojem može da se razgovara – ekonomija, kulturna i međuljudska saradnja.
– Od političkih varnica koje možete da čujete od Edite Tahiri i Envera Hodžaja se ne živi – od toga ne žive ni Albanci, a stopa nezaposlenosti je između 45 i 60 odsto, po različitim pokazateljima – rekao je Đurić.
(RTS)
Nedovoljna bezbjednost Srba
Govoreći o bezbjednosti na Kosovu i poslednjim incidentima, Đurić je rekao da je politički okvir takav da još nijesu u dovoljnoj mjeri oglašeni neprihvatljivim nasilje i pritisak nad Srbima.
– Nije dovoljno deklarativno polagati vijence na spomen-obilježja srpskim žrtvama ako za 16 godina nijeste uradili ništa da zločince privedete pravdi ili da bude oglašena makar nelegitimnom politika pritiska nad Srbima. Naši ljudi treba da znaju, kao što znaju politički predstavnici u Prištini, da Srbija ne može da gleda ozbiljnije pritiske na naš narod na KiM i zato sam uvjeren da odgovorna politika, bez obzira na verbalne varnice, preovlađuje – rekao je Đurić.
Iako je dogovor o Zajednici srpskih opština u okviru Briselskog sporazuma postignut prije gotovo godinu dana, još nije napravljen ni prvi korak ka njenom formiranju. U Prištini traže od Srbije da rasformira „paralelne strukture” i da primijeni dogovoreno u oblasti telekomunikacija i energetike.
(RTS)